EUDR geolokacija – koje podatke o poreklu robe treba pripremiti?
Izvozite drvo, proizvode od drveta, prirodnu gumu, kafu, kakao, soju, proizvode povezane sa govedima ili drugu robu koja može biti obuhvaćena EUDR-om?
Jedno od najvažnijih pitanja koje možete dobiti od kupca iz Evropske unije jeste:
„Možete li nam dostaviti geolokaciju porekla robe?“
EUDR više ne posmatra samo zemlju iz koje proizvod dolazi. Za relevantne proizvode potrebno je obezbediti podatke koji omogućavaju da se relevantna roba poveže sa konkretnim mestom proizvodnje.
To može značiti koordinate jedne parcele, ali i podatke o desetinama ili stotinama parcela kada proizvod ili sirovina potiču iz više izvora.
Ako ste od kupca već dobili zahtev za koordinate, GeoJSON fajl ili druge podatke o poreklu, a niste sigurni šta treba da dostavite, prvo proverite šta se tačno traži za vaš proizvod.
Šta je EUDR geolokacija?
EUDR geolokacija predstavlja geografski položaj parcele zemljišta na kojoj je proizvedena relevantna roba povezana sa proizvodom.
Prema Uredbi (EU) 2023/1115, geolokacija se određuje geografskom širinom i dužinom koje odgovaraju najmanje jednoj tački latitude/longitude.
Za određene veće parcele potreban je poligon koji opisuje njihov obod.
Cilj nije samo da se utvrdi:
„Roba je iz Srbije.“
Potrebno je, kada se EUDR zahtev za geolokaciju primenjuje, omogućiti povezivanje relevantne robe sa konkretnom lokacijom njene proizvodnje.
Zašto je geolokacija toliko važna za EUDR?
Geolokacija omogućava povezivanje relevantne robe sa zemljištem na kojem je proizvedena i proveru kriterijuma koji se odnose na deforestaciju.
Ključni datum prema EUDR-u je:
31. decembar 2020.
Da bi relevantna roba ispunjavala EUDR definiciju „deforestation-free“, ona mora ispuniti uslove Uredbe povezane sa zemljištem i ovim datumom.
Za drvo postoji i dodatni kriterijum koji se odnosi na degradaciju šuma.
Zato podatak:
„Drvo je iz Srbije“
nije isto što i:
„Znamo sa koje parcele potiče relevantna roba.“
Geolokacija omogućava proveru konkretnog područja porekla.
Da li je za svaki proizvod potrebna geolokacija?
Ne treba automatski pretpostaviti da svaki proizvod koji sadrži drvo, prirodnu gumu, kafu, kakao, soju, palmino ulje ili materijal povezan sa govedima podleže EUDR-u.
Prvo treba proveriti da li je konkretan proizvod relevantni proizvod obuhvaćen Annex I EUDR-a.
Zato je pravilan redosled:
PROIZVOD
↓
CN/HS KOD
↓
ANNEX I
↓
DA LI JE PROIZVOD U EUDR OBUHVATU?
↓
POREKLO RELEVANTNE ROBE
↓
GEOLOKACIJA
Nemojte prikupljati koordinate dobavljača pre nego što utvrdite na koji proizvod i relevantnu robu se EUDR zahtev odnosi.
Koje podatke o poreklu treba pripremiti?
Za relevantnu robu potrebno je organizovati podatke tako da se može utvrditi:
- zemlja proizvodnje
- odgovarajući deo zemlje, kada je relevantan
- parcela ili parcele proizvodnje
- geolokacija relevantnih parcela
- datum ili vremenski period proizvodnje
- veza između parcele, relevantne robe i proizvoda
Ovo poslednje je posebno važno.
Nije dovoljno imati Excel tabelu sa koordinatama ako nije jasno na koju robu, dobavljača ili proizvod se te koordinate odnose.
1. Zemlja proizvodnje
Zemlja proizvodnje relevantne robe nije nužno ista kao zemlja iz koje ste robu kupili.
Na primer, firma iz Srbije može nabaviti sirovinu od trgovca iz druge evropske zemlje, dok sama relevantna roba potiče iz treće zemlje.
Za EUDR zato nije dovoljno pratiti samo:
POSLEDNJEG DOBAVLJAČA.
Potrebno je utvrditi poreklo relevantne robe.
To je posebno važno kod složenijih lanaca snabdevanja sa više trgovaca, prerađivača i dobavljača.
2. Geografske koordinate parcele
Geolokacija parcele izražava se geografskom širinom i dužinom.
Za parcelu za koju je dovoljna tačka potrebno je imati najmanje jednu latitude/longitude poziciju koja opisuje odgovarajuću lokaciju.
Nije dovoljno navesti:
„okolina Kraljeva“
„Mačvanski okrug“
„Vojvodina“
ili samo naziv opštine.
Kada se primenjuje zahtev za geolokaciju, potrebna je lokacija koja omogućava identifikaciju odgovarajuće parcele.
3. Kada je potrebna tačka, a kada poligon?
Za parcele veće od četiri hektara, osim u slučaju goveda, EUDR zahteva poligon.
Poligon se definiše tačkama geografske širine i dužine koje opisuju obod parcele.
Praktično:
Parcela do 4 hektara
Može se koristiti najmanje jedna odgovarajuća latitude/longitude tačka u skladu sa zahtevima EUDR-a.
Parcela veća od 4 hektara
Potreban je poligon koji opisuje obod parcele.
Goveda
Za goveda važe posebna pravila. Geolokacija se odnosi na objekte u kojima su životinje držane.
Zato pravila za šumsku parcelu ne treba automatski primenjivati na goveda.
4. Šta ako roba potiče sa više parcela?
Ako relevantna roba sadržana u proizvodu potiče sa više parcela, potrebno je obuhvatiti sve relevantne parcele.
Ovo je jedan od najvažnijih praktičnih problema EUDR sledljivosti.
Na primer, proizvođač može nabavljati drvo od više dobavljača, a svaki dobavljač sa više lokacija.
Tada nije dovoljno navesti jednu parcelu samo zato što je ona glavni izvor sirovine.
Potrebno je znati koje su parcele povezane sa relevantnom robom sadržanom u konkretnom proizvodu.
5. Šta je GeoJSON?
GeoJSON je standardizovan format za predstavljanje geografskih podataka koji se može koristiti za prenos tačaka i poligona.
EU EUDR Information System omogućava rad sa geolokacionim podacima, uključujući mogućnost učitavanja podataka u GeoJSON formatu.
GeoJSON je posebno praktičan kada postoji veliki broj parcela.
Umesto ručnog unošenja svake lokacije, podaci mogu biti organizovani u fajlu koji sadrži odgovarajuće geografske objekte.
Da li je GeoJSON jedini način unošenja geolokacije?
Ne.
Ovo je važna razlika.
GeoJSON se može koristiti za bulk upload geolokacionih podataka, ali EU Information System omogućava i druge načine rada sa lokacijama, uključujući unos koordinata i korišćenje mape.
Zato nije tačno da svaki dobavljač mora da vam pošalje gotov GeoJSON fajl.
Dobavljač može dostaviti odgovarajuće podatke o lokaciji, koji se zatim mogu pripremiti u formatu potrebnom za dalju obradu.
6. Tehnički zahtevi za GeoJSON
Kada se koristi GeoJSON za učitavanje geolokacionih podataka u EU Information System, važno je da fajl bude tehnički ispravan.
Prema tehničkoj dokumentaciji sistema, treba obratiti pažnju na:
- pravilnu GeoJSON strukturu
- odgovarajuće geografske koordinate
- ispravno definisane tačke ili poligone
- odgovarajući koordinatni sistem
- tehnička ograničenja veličine fajla
EU sistem koristi geografske podatke u standardnom WGS84 koordinatnom sistemu.
Kod GeoJSON zapisa posebno je važno voditi računa o redosledu koordinata.
GeoJSON standard koristi:
LONGITUDE, LATITUDE
odnosno:
GEOGRAFSKA DUŽINA, GEOGRAFSKA ŠIRINA
To često izaziva greške jer se koordinate u svakodnevnom korišćenju često prikazuju obrnutim redosledom.
Prema tehničkim pravilima EUDR Information System-a, GeoJSON fajl može biti veličine do 25 MB, a sistem obrađuje koordinate sa šest decimalnih mesta.
7. Da li je šest decimala obavezno?
EU Information System tehnički obrađuje geolokacione koordinate sa šest decimalnih mesta.
Zato je to odgovarajući format za pripremu podataka koji se koriste u sistemu.
Međutim, ne treba ovo predstavljati kao zasebno pravilo EUDR-a da svaka interna evidencija firme mora imati upravo šest decimala.
Treba razlikovati:
pravni zahtev za geolokaciju
od
tehničkih zahteva sistema kroz koji se podaci obrađuju.
8. Datum ili period proizvodnje
Uz geolokaciju potrebno je prikupiti datum ili vremenski period proizvodnje relevantne robe.
To omogućava povezivanje proizvoda, lokacije i vremena proizvodnje.
Kod drveta to može biti odgovarajući period povezan sa proizvodnjom odnosno sečom relevantne robe.
Kod goveda postoje posebna pravila koja uzimaju u obzir odgovarajući period povezan sa životom životinje.
Zato geolokaciona tabela ne treba da sadrži samo:
PARCELA + KOORDINATE
nego, kada je relevantno, i:
PARCELA + KOORDINATE + PROIZVODNJA + DOBAVLJAČ + PROIZVOD
9. Srbija je EUDR low-risk zemlja
Srbija je prema Implementing Regulation (EU) 2025/1093 klasifikovana kao zemlja niskog rizika – low risk.
Ovo je važna informacija za firme iz Srbije.
Ali:
LOW RISK ≠ EUDR SE NE PRIMENJUJE
Status zemlje niskog rizika utiče na određene elemente EUDR postupka i omogućava pojednostavljeni due diligence u slučajevima u kojima su ispunjeni propisani uslovi.
Ne znači da relevantni proizvodi iz Srbije automatski ne podležu EUDR-u.
Takođe je važno proveriti gde je relevantna roba stvarno proizvedena.
Ako firma u Srbiji koristi sirovinu poreklom iz druge zemlje, činjenica da je gotov proizvod proizveden u Srbiji ne znači automatski da se za relevantnu robu posmatra samo status Srbije.
10. Posebno pravilo za određene mikro i male primarne operatore
Izmenama EUDR-a iz decembra 2025. uvedena su dodatna pojednostavljenja za određene micro or small primary operators.
Kada su ispunjeni uslovi propisani Uredbom, određeni mikro ili mali primarni operatori iz zemalja niskog rizika mogu koristiti poštansku adresu svih parcela ili objekata umesto geolokacije.
Ovo nije opšti izuzetak za svako malo preduzeće.
Status „primary operator“ ima posebno značenje prema EUDR-u i vezan je za subjekte koji sami proizvode odgovarajuću relevantnu robu/proizvode pod uslovima propisanim Uredbom.
Zato mala firma iz Srbije ne treba automatski da zaključi:
„Mali smo, geolokacija nam nije potrebna.“
Prvo treba proveriti da li ispunjava konkretne uslove za ovo pojednostavljenje.
11. Šta ako dobavljač nema podatke o parcelama?
Ako je geolokacija potrebna za konkretan EUDR postupak, nedostatak podataka o poreklu predstavlja problem koji treba rešiti pre završetka odgovarajućeg due diligence postupka.
Zato sada treba pitati dobavljače:
Odakle tačno potiče relevantna roba?
Da li postoje koordinate?
Ako postoji više parcela – koje su?
Možete li povezati parcele sa robom koju nam isporučujete?
Koji je datum ili period proizvodnje?
Nemojte čekati da EU kupac zatraži podatke neposredno pred isporuku.
12. Sledljivost je jednako važna kao koordinata
Koordinata bez veze sa konkretnom robom ima ograničenu vrednost za EUDR sledljivost.
Zamislite da dobijete Excel tabelu sa 150 koordinata.
Ako ne znate:
- koji dobavljač pripada kojoj parceli
- koja sirovina dolazi sa koje parcele
- u koji proizvod je ta sirovina ugrađena
- kada je proizvedena
imate geografsku bazu, ali nemate potpunu sledljivost proizvoda.
Zato je bolji sistem:
PARCELA
↓
PROIZVOĐAČ
↓
RELEVANTNA ROBA
↓
DOBAVLJAČ / ISPORUKA
↓
PROIZVOD
13. Šta ako se roba iz više izvora meša?
Mešanje relevantne robe iz više izvora zahteva posebno pažljivu sledljivost.
Ako se roba sa više parcela ili od više dobavljača nalazi u istoj seriji proizvoda, potrebno je imati podatke o relevantnim izvorima koji su povezani sa tom robom.
Poseban problem nastaje kada se roba poznatog i proverljivog porekla pomeša sa robom nepoznatog porekla.
Tada više nije dovoljno tvrditi da „većina“ robe potiče sa poznatih parcela.
EUDR zahteva odgovarajuću sledljivost relevantne robe.
Zato firme koje koriste zajednička skladišta, silose ili druge sisteme u kojima se sirovine mešaju treba da organizuju evidenciju tako da mogu da povežu robu sa odgovarajućim izvorima.
14. Da li treba prijaviti više parcela „za svaki slučaj“?
Ne treba nasumično dodavati parcele samo zato što bi mogle biti izvor robe.
Podaci treba da odgovaraju stvarnom lancu snabdevanja i relevantnoj robi.
Ako se u dokumentaciju unesu parcele koje nisu povezane sa konkretnom robom, povećava se količina podataka koje treba proveriti i može se otežati procena.
Cilj nije:
PRIJAVITI ŠTO VIŠE PARCELA
nego:
TAČNO POVEZATI RELEVANTNU ROBU SA NJENIM POREKLOM.
15. Da li FSC ili PEFC sertifikat zamenjuje geolokaciju?
Ne.
FSC, PEFC i druge sertifikacione ili verifikacione šeme mogu predstavljati koristan izvor informacija i dodatnih dokaza.
Ali same po sebi ne zamenjuju podatke koje EUDR zahteva za konkretan proizvod.
Zato:
SERTIFIKAT ≠ GEOLOKACIJA
i
SERTIFIKAT ≠ AUTOMATSKA EUDR USKLAĐENOST
Ako imate sertifikovanu sirovinu, sertifikat može biti koristan deo dokumentacije, ali EUDR obaveze treba proveravati zasebno.
16. Ko je odgovoran – firma iz Srbije ili kupac u EU?
Odgovornost zavisi od uloge konkretnog subjekta prema EUDR-u.
Ne treba automatski pretpostaviti da svaka firma iz Srbije koja izvozi relevantni proizvod direktno podnosi Due Diligence Statement.
Ali postoji praktična činjenica:
EU operator može zavisiti od podataka koje dobije od svog dobavljača iz Srbije.
Ako mu je za EUDR postupak potrebna geolokacija relevantne robe, taj podatak mora dobiti iz lanca snabdevanja.
Zato srpska firma može biti veoma važan izvor:
- podataka o poreklu
- geolokacije
- datuma ili perioda proizvodnje
- podataka o dobavljačima
- dokaza o zakonitosti
- drugih podataka potrebnih za sledljivost
Čak i kada formalnu DDS obavezu ima drugi učesnik u lancu.
EUDR geolokacija – praktična checklista
Pre nego što odgovorite kupcu iz EU, proverite:
PROIZVOD
- ☐ Da li znamo tačan proizvod?
- ☐ Da li imamo CN/HS kod?
- ☐ Da li smo proverili Annex I?
- ☐ Koja relevantna roba je sadržana u proizvodu?
POREKLO
- ☐ Koja je zemlja proizvodnje relevantne robe?
- ☐ Ko je proizvođač/dobavljač?
- ☐ Sa koje parcele/parcela roba potiče?
GEOLOKACIJA
- ☐ Imamo li koordinate?
- ☐ Da li je potrebna tačka ili poligon?
- ☐ Imamo li podatke za sve relevantne parcele?
- ☐ Da li su podaci tehnički ispravni?
SLEDLJIVOST
- ☐ Možemo li povezati parcelu sa dobavljačem?
- ☐ Možemo li povezati dobavljača sa isporukom?
- ☐ Možemo li povezati relevantnu robu sa konkretnim proizvodom?
- ☐ Znamo li datum ili period proizvodnje?
Ako na nekoliko pitanja odgovarate:
„NE ZNAM“
tu treba početi pripremu.
Kupac vam je tražio GeoJSON – šta sada?
Ako ste dobili poruku:
„Please provide EUDR geolocation / GeoJSON data“
nemojte odmah tražiti nekoga da vam napravi fajl.
Prvo proverite da li imate podatke od kojih taj fajl treba napraviti.
Potrebno je utvrditi:
1. koji proizvod je predmet zahteva
2. koja relevantna roba je u proizvodu
3. gde je proizvedena
4. sa kojih parcela potiče
5. da li imate koordinate
6. da li postoji više dobavljača/parcela
7. možete li povezati te lokacije sa konkretnom robom
Tek onda ima smisla tehnički pripremati GeoJSON.
GeoJSON ne rešava problem porekla – on samo strukturira geografske podatke koje već morate imati.
Ne znate odakle da počnete?
Ako vam je kupac iz EU zatražio geolokaciju, koordinate, GeoJSON ili podatke o poreklu proizvoda, pošaljite nam:
- naziv proizvoda
- CN/HS kod, ako ga imate
- zemlju proizvodnje relevantne robe
- podatke o dobavljaču
- podatke o parcelama koje već imate
- zahtev ili upitnik EU kupca
Na osnovu toga može se utvrditi šta već imate, šta nedostaje i šta prvo treba proveriti.
Kada konkretan slučaj zahteva stručnu EUDR analizu, možemo vas povezati sa odgovarajućim stručnjakom.
Najčešća pitanja o EUDR geolokaciji
Da li je za EUDR dovoljna država porekla?
Ne. Za relevantne proizvode za koje se primenjuje zahtev za geolokaciju potrebno je obezbediti podatke o parcelama proizvodnje relevantne robe.
Da li je potrebna geolokacija za svaku parcelu?
Kada relevantna roba sadržana u proizvodu potiče sa više parcela, potrebno je obezbediti geolokacione podatke za sve relevantne parcele.
Kada je potreban poligon?
Za parcele veće od četiri hektara, osim kod goveda, EUDR zahteva poligon koji opisuje obod parcele.
Da li GeoJSON mora da mi pošalje dobavljač?
Ne. Važno je da imate pouzdane podatke o odgovarajućim lokacijama. GeoJSON je jedan od načina da se veći broj geografskih podataka pripremi i učita u EU Information System.
Da li mogu sam da napravim GeoJSON?
Tehnički možete, ako imate tačne podatke o lokacijama i pravilno ih strukturirate. Međutim, izrada tehnički ispravnog fajla ne potvrđuje sama po sebi tačnost porekla robe.
Da li Srbija spada u low-risk zemlje?
Da. Srbija je prema Implementing Regulation (EU) 2025/1093 klasifikovana kao zemlja niskog rizika.
Da li low-risk znači da geolokacija nije potrebna?
Ne automatski. Low-risk status ne predstavlja opšte oslobađanje od EUDR zahteva za podatke. Posebna pojednostavljenja postoje za određene kategorije subjekata i pod propisanim uslovima.
Da li FSC sertifikat zamenjuje geolokaciju?
Ne. Sertifikacija može pružiti korisne informacije, ali sama po sebi ne zamenjuje EUDR zahtev za geolokaciju kada se on primenjuje.
Geolokacija nije samo tačka na mapi
Najveća greška je posmatrati EUDR geolokaciju kao tehnički zadatak:
„Treba nam nekoliko GPS koordinata.“
Suština je drugačija.
Potrebno je povezati:
Ako jedna od ovih veza nedostaje, potrebno je utvrditi gde se sledljivost prekida.
Zato je najbolje početi pre nego što kupac pošalje prvi zahtev.
Zvanični izvori
Regulatorne informacije na ovoj stranici zasnivaju se na aktuelnim zvaničnim izvorima Evropske unije:
- Regulation (EU) 2023/1115 i važeće izmene – EUR-Lex
- Regulation (EU) 2025/2650 – izmene EUDR-a
- Implementing Regulation (EU) 2025/1093 – klasifikacija zemalja prema nivou rizika
- European Commission – EUDR Guidance
- European Commission – EUDR FAQ
- European Commission – EUDR Information System
- zvanična tehnička dokumentacija za geolokacione podatke
POSLEDNJE PROVERENO: 26. septembar 2026.
Važna napomena
EUDR Srbija je nezavisni informativni portal i nije organ Republike Srbije, institucija Evropske unije niti nadležni organ za primenu EUDR-a.
Informacije na ovoj stranici služe u informativne i edukativne svrhe. Ne predstavljaju pravno mišljenje, zvaničnu odluku o tarifnom razvrstavanju, potvrdu porekla niti potvrdu EUDR usklađenosti konkretnog proizvoda ili kompanije.
Obaveze u konkretnom slučaju zavise od proizvoda, tarifne klasifikacije, porekla relevantne robe, uloge učesnika u lancu snabdevanja i drugih činjenica konkretnog slučaja.
